Sve što doživljavamo, tumačimo pomoću uma. Ne postoji nešto što možemo doživjeti, a da to um ne protumači.
Ujedno, to je specifična sposobnost našeg uma, no kod većine ona nema nikakvu drugu svrhu osim da tumači, ima asocijacije i oblikuje nesvjesnog čovjeka u skladu s njegovim znanjem, memorijom, sadržajem, reakcijama itd. Na neki način, mi tu njegovu sposobnost prihvaćamo „zdravo za gotovo“ ne razmišljajući kako je možemo iskoristiti u svom svakodnevnom životnom iskustvu. No um ima i sposobnost predstavljanja onog što još nismo doživjeli. Njegova sljedeća sposobnost je da on može u postojeći doživljaj uključiti ono što on MISLI da je doživio.
ººº
Vid, sluh, osjet, miris i okus su pet čula koje koristimo u fizičkom životu, ali i pet unutarnjih čula koje koristimo unutar svoje svijesti, tj. uma. Možemo da vidimo neku scenu koja se desila prije tko zna koliko godina, da čujemo zvukove u toj sceni, da osjetimo, recimo, dodir ili neki drugi kinestetički doživljaj, poput lokacije ili veličine. Možemo da se prisjetimo mirisa i okusa. No u opisima nekog iskustva najčešće koristimo tri čula, umjesto svih pet. To su vid, sluh i osjet (dodir; kinestetički). To ne znači da netko ne koristi i ostale opisivače iskustva.
ººº
Svijest ima, između ostalog, dvije funkcije. Jedna je povlačenje iz određenog iskustva, doživljaja ili stvarnosti, a druga je poistovjećenje ili dublji ulazak u određeno iskustvo, doživljaj ili stvarnost.
Obje te krajnosti koristimo u svom svakodnevnom iskustvu života. Možemo se povući iz nekog iskustva, odbiti da se poistovjetimo te na taj način smanjimo šok, a možemo ući u određeno iskustvo i dublje ga doživjeti.
Način na koji to svijest čini jeste putem opisivača.
ººº
Zanimljivo je da opisivači mogu da budu određena vrsta samozaštite, ali i određena vrsta preuveličavanja. Recimo, oni mogu da umanje određeno iskustvo koje je bilo nasilno ili nam izazvalo šok ili mogu da pojačaju neko fino, suptilno i poželjno iskustvo.
ººº
Naš um, koliko god da je sposoban predstaviti si određenu scenu do detalja, toliko je sposoban samog sebe zaštititi od detalja ako smo u stanju šoka, gađenja ili straha da dublje pogledamo u neku situaciju.
Kada je pod djelovanjem nekog šoka ili ga se prisjeća, um može prikazati određenu scenu s umanjenim opsegom opisivača, tj. može da prikaže događaj kao zamrznutu sliku bez zvuka i slično. To su načini na koji um kodira određeno iskustvo. Zato se događa da imamo detaljna sjećanja nekih beznačajnih događaja i nejasna sjećanja (ili zamrznute slike) kada je riječ o značajnim događajima iz prošlosti, naročito ako su oni prouzrokovali određeni šok, gađenje, nesviđanje, bol, patnju itd. Sve to ulazi u opisivače koje um koristi u predstavljaju onog čega se sjeća.
ººº
Cilj ovog modula i vježbi je saznati kako si um predstavlja određena sjećanja, koje opisivače koristi, koji su najčešći opisivači, kako se ponaša kada je ugrožen ili u šoku ili gađenju ili u nekom sličnom stanju koje mu se ne sviđa i koje na neki način želi zaboraviti. Svaki ovaj djelić pokazuje nam nas same, naš način doživljaja, naše opise, detalje opisa ili smanjivanje detalja s ciljem zaboravljanja, bježanja od nekog sjećanja i slično.
ººº
Cilj Modula je i upoznati sebe i ono što u sebi imamo, a što smo zaboravili da imamo i da koristimo. Sve što je svjesno i namjerno razvijeno služi da obogati naše životno iskustvo ili da nam da sposobnost da transformiramo ono što moramo transformirati. No sjetite se, cijeli naš život ostavljen je na milost i nemilost našeg tumačenja. Time, ono što imamo u sebi će ofarbati našu životnu stvarnost, a ona će nam u povratku osnažiti ono s čim smo je ofarbali.
ººº
Ako smo upoznali sebe, ako aktivno radimo na upoznavanju sebe, dolazimo do jako zanimljivih otkrića. Dio tih otkrića je:
Mi sebe i život doživljavamo u skladu s onim kako smo naučeni da ga doživljavamo, a ne u skladu s onim kakav on jeste.
ººº
Praktična vježba kroz priču s ciljem uvida u opisivače i način na koji oni djeluju na nas.
U ovom Modulu radite s dva zadatka.
